NaslovnaSvetac danaOžujakSveta Kunigunda, blaženi Pierre-René Rogue i sveta Katharine Drexel

Sveta Kunigunda, blaženi Pierre-René Rogue i sveta Katharine Drexel

Ožujak
Četvrtak, 3. Ožujak 2022. 00:00

sveta_kunigunda

Današnja zaštitnica je sveta Kunigunda (Cunigunde, Cunegundes, Cunegonda) Luksemburška, supruga njemačkog cara Henrika. Rodila se oko 975. kao kći grofa Siegfrieda, osnivača Luksemburga i njegove supruge Hedwige, u brojnoj i pobožnoj obitelji. Željela je stupiti u samostan i svoj život posvetiti Svevišnjem, ali se po želji roditelja udala za bavarskog vojvodu Henrika. Zajedno s Henrikom sudjelovala je u razvoju Bamberga, jednog najljepših bavarskih i njemačkih gradova te u osnivanju tamošnje biskupije (1007.).

sveta_kunigunda_i_sveti_henrik

Godine 1014. zajedno s Henrikom primila je u Rimu carsku krunu iz ruku papa Benedikta VIII. Mudra i izobražena žena, pratila je supruga na svim njegovim putovanjima i savjetovala ga u važnim pitanjima i presudnim odlukama. Posebno je značajna Kunigundina uloga u nastojanju da njezin carski suprug postigne kršćansku savršenost i svetost. Cijelim svojim bićem podupirala je brojna Henrikova djela u korist Crkve Kristove, siromaha i nevoljnika.


U povelji, kojom je Henrik potvrdio osnivanje opatije benediktinki u Kaufungenu (Hessen), zapisano je da su njih dvoje bili jedno u jednom tijelu. U taj samostan, koji je i osnovala, Kunigunda je stupila 1025., godinu dana nakon Henrikove smrti. Skinula je sa sebe sjajnu carsku odjeću, obukla redovničku i potpuno se posvetila dragom Bogu. Petnaest godina živjela je skromno i ponizno u samostanskoj skrovitosti, posvećena molitvama i radu. Preminula je u Kaufungenu na današnji dan, 3. ožujka 1040., a pokopana kraj supruga u bamberškoj katedrali. I Kunigundu i Henrika svetima je 1200. proglasio papa Inocent III. Sveta Kunigunda zaštitnica je Luksemburga i biskupije Bamberg, te mnogih župa i crkava širom svijeta. Osim današnje svete zaštitnice Kunigunde Luksemburške, postoji i sveta Kunigunda (Kinga) Poljska (1224.-1292.), kći ugarsko-hrvatskog kralja Béle IV., zaštitnica Poljske i Litve, čiji blagdan slavimo 24. srpnja.

Blaženi Pierre-René Rogue

Blaženi Pierre-René Rogue, francuski svećenik, lazarist i mučenik, rođen je 11. lipnja 1758. u Vannesu (departman Morbihan, Bretanja), kao sin Claudea Roguea, mjesnog krznara i klobučara. Rano je ostao bez oca pa je o njemu brinula majka. Stupio je 1776. u lazarističko sjemenište u rodnom gradu i tamo završio teologiju, a za svećenika je zaređen 21. rujna 1782. u crkvi Notre Dame du Mené. Nekoliko godina djelovao je kao svećenik, a 1786. stupio u Misijsku kongregaciju svetog Vinka Paulskog (lazaristi). Novicijat je obavio u matičnoj kući lazarista u Parizu i ubrzo usvojio duhovnost osnivača lazarističke družbe, svetog Vinka Paulskog. Po završetku novicijata poglavari su ga 1787. poslali u sjemenište, u rodni Vannes, za profesora teologije. Tamo je 26. listopada 1788. položio redovničke zavjete, baš uoči krvave Francuske revolucije. U vrijeme revolucije otac Pierre-René nije htio prisegnuti na bezbožni revolucionarni ustav jer mu se činio nepravednim, pa je tim činom stavljen izvan zakona. Htio je zaštititi svoju subraću pa ih je poslao na sigurnije mjesto, a on je ostao u Vannesu i potajno obavljao svećeničku službu.

Kad je na Badnjak 1795. nosio popudbinu (posljednju pomast) jednom bolesniku, uhvaćen je i zatvoren. Pričestio se i vedro pošao u zatvor jer je znao da je Isus s njim. I u tamnici je svesrdno, na svakom koraku, pomagao drugim zatvorenicima, i duhovno i fizički. U zatvoru je ostao sve do sudskog procesa, 1. ožujka 1796. godine. Revolucionarni sud osudio ga je u nazočnosti njegove starice majke na smrt. Osudu je primio vedro i smireno te je zahvaljivao Gospodinu što ga je učinio dostojnim mučeništva.

Pogubljen je giljotinom 3. ožujka 1796. na tržnici u Vannesu, a istu večer je pokopan na zajedničkom groblju. Blaženim ga je proglasio 10. svibnja 1934. papa Pio XI. Iste godine njegove relikvije pohranjene su u katedrali u Vannesu. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Slave ga i štuju sve redovničke obitelji svetog Vinka Paulskog.

Sveta Katharine Drexel

Sveta Katharine Mary Drexel, američka redovnica, utemeljiteljica Kongregacije sestara Presvetog Sakramenta, rođena je 26. studenog 1858. u Philadelphiji (Pennsylvania), u pobožnoj katoličkoj obitelji, kao druga kći imućnog bankara Francisa Anthonyja Drexela i njegove supruge Hannah Langstroth. Majka joj je preminula samo pet tjedana nakon njezinog rođenja, a otac se 1860. oženio Emmom Bouvier, s kojom je dobio još jednu kćer. Djevojčice su se školovale kod privatnih učitelja i proputovale Ameriku i Europu. Obitelj Drexel isticala se dobrotvornim radom i brigom za siromahe. Katharinin stric Anthony Joseph Drexel osnovao je 1891. glasovito Sveučilište Drexel u Philadelphiji. Njezina starija sestra Elizabeth (preminula je 1890) osnovala je u Eddingtonu (Pennsylvania) obrtničku školu za djecu bez roditelja, a mlađa sestra Louisa strukovnu školu za siromašne Afroamerikance u Virginiji. Pomajka Emma borila se tri godine sa zloćudnim tumorom i tada je Katharine shvatila da nikakvo bogatstvo ne može umanjiti njihovu bol i patnju. U njoj se dogodio preokret i ona se tada potpuno okrenula prema Bogu i bližnjima. Počela se 1884. zanimati za najugroženije skupine i slojeve američkog društva-Indijance i Afroamerikance. Bila je ogorčena zbog nepravdi kojima su ti ljudi sustavno bili izloženi. Željela im je svakako pomoći, a obiteljski prijatelj, philadelphijski svećenik, otac James O'Connor (kasniji biskup Omahe u Nebraski), pružao joj je duhovnu potporu. Kad je 1885. preminuo Katharinin otac, dio svoje imovine namijenio je za dobrotvorne svrhe, a ostatak raspodijelio na svoje tri kćeri. Katharine je ubrzo zaključila da hitno treba pomoći Indijancima, ali nedostaje ljudi koji bi to ostvarili. Kad su sestre Drexel 1887. putovale Europom, susrele su se i s papom Leonom XIII. Katharine je zamolila papu da joj pošalje misionare koji bi joj pomagali u indijanskim misijama i da joj preporuči kongregaciju sestara koje bi mogle raditi u njezinim školama. Papa je nato pogledao Katharine i predložio joj da ona sama postane misionarka. Nakon razgovora s ocem O'Connorom Katharine je odlučila služiti Bogu kao redovnica. U ostvarenje svojih dobrotvornih ciljeva i za pomoć ugroženima uložila je cijeli naslijeđeni imetak. Stupila je 7. svibnja 1889. kao novakinja u red Milosrdnih sestara u Pittsburghu, a zaredila se 8. studenog 1889. Osnovala je 12. veljače 1891. novu kongregaciju, Sestre Presvetog Sakramenta (Sisters of the Blessed Sacrament), za evangelizaciju Indijanaca i Afroamerikanaca. Krajem 1891. kongregacija je već imala 28 redovnica. Matična kuća kongregacije, samostan svete Elizabete u Philadelphiji, posvećena je 3. prosinca 1892. Vječne zavjete Katharine je položila 9. siječnja 1895.

Kao poglavarica družbe, u Americi poznata kao Mother Katharine ili Mother Drexel, potpuno se posvetila djelovanju među Indijancima i Afroamerikancima na zapadu i jugozapadu Sjedinjenih Država, prije svega njihovom obrazovanju. Počevši od Santa Fea (New Mexico), osnivala je od 1894. u brojnim američkim krajevima škole, misije i fakultete. Za Katharininog života diljem Amerike otvoreno je 145 misija, 50 škola za Afroamerikance i 12 škola za Indijance, sve pod vodstvom njezine družbe. Posebno je značajan pothvat osnivanje sveučilišta Xavier u Louisiani (1915), prvog katoličkog sveučilišta u SAD, namijenjenog afroameričkim studentima. Doživjela je 1935. prvi srčani udar pa je 1937. napustila službu poglavarice reda. Ostatak života provela je u tihoj i intenzivnoj molitvi. Djelovanje njezinog reda bilo je sustavno izloženo napadima američkih rasista i segregacionista. Katharine je preminula 3. ožujka 1955. u gradiću Cornwells Heights (Pennsylvania), u matičnoj kući svojeg reda. Danas njezine relikvije počivaju u katedralnoj bazilici svetih Petra i Pavla u Philadelphiji. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 20. studenog 1988, a svetom 1. listopada 2000. Sveta Katharine Drexel je druga rođena Amerikanka proglašena sveticom (prva je bila sveta Elizabeth Ann Seton). Posvećene su joj brojne župe, crkve, škole i ulice diljem Sjedinjenih Država. Godine 2011. uvrštena je u američku Nacionalnu žensku dvoranu slavnih (National Women's Hall of Fame). Sestre Presvetog Sakramenta i danas djeluju među Afroamerikancima i Indijancima u 21 američkoj saveznoj državi i u Haitiju.

 

Svi datumi

  • Četvrtak, 3. Ožujak 2022. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.