NaslovnaSvetac danaLipanjSveti Justin, sveti Gaudencije Osorski i sveti Annibale Maria di

Sveti Justin, sveti Gaudencije Osorski i sveti Annibale Maria di Francia

Lipanj
Utorak, 1. Lipanj 2021. 00:00

sveti_justin

Danas slavimo svetoga Justina, starokršćanskog filozofa, crkvenog oca, apologeta i mučenika. Rodio se godine 103. u rimskom naselju Flavia Neapolis (danas Nablus u Palestini). Učeni filozof platonskog smjera, postao je kršćanin oko 130. Neumorni tražitelj potpune istine, povukao se na samotno mjesto kraj mora u nadi da će u tišini i razmišljanju pronaći pravu sreću i mudrost. Tada se za vrijeme šetnje susreo s tajanstvenim starcem koji mu je otkrio da se prava istina ne nalazi u Platonovoj mudrosti, već u knjigama proroka i u novozavjetnim spisima. Isus Krist je onaj koji donosi spasenje i sreću. Justin se tada svim žarom dao na čitanje i proučavanje knjiga Svetog Pisma, koje su ga tako osvojile i uvjerile u istinitost kršćanstva da je zatražio krštenje. Kristova mudrost nije bila jedini motiv zbog kojega je prihvatio kršćanstvo. Na njega su utjecali i kršćani, s kojima je dolazio u dodir, posebno junaštvo i vjera mučenika. Djelovao je u Efezu i Rimu, gdje je osnovao filozofsku školu.


U sačuvanim djelima dao je važna svjedočanstva o prvoj Crkvi i uveo grčku filozofsku terminologiju. Sačuvane su dvije „Apologije" upravljene rimskim carevima i vlastima te „Dijalog s Trifonom" (židovskim rabinom). Vješt pisac i govornik, raspravljao je s poganima i pisao braneći kršćansku nauku kao „jedinu istinitu filozofiju". Čitav Justinov život poslije obraćenja na kršćanstvo, još više njegova smrt, predstavlja svjedočenje za istinu Isusa Krista Raspetoga.

sveti_justin_3

Povod njegovoj smrti vjerojatno je bio ideološki sukob s ciničkim filozofom Krescentom koji je Justina optužio da želi srušiti rimsku vlast. Justin je bačen u tamnicu sa šestoricom svojih učenika, a mučeničku smrt podnijeli su 165., za vrijeme vladavine cara Marka Aurelija. Bičevani su, a potom im je odrubljena glava. Zaštitnik je apologeta, predavača, govornika, filozofa, te brojnih naselja, župa i crkava.

Sveti Gaudencije Osorski

Sveti Gaudencije (latinski Gaudentius Auxerensis), osorski biskup, redovnik benediktinac, rodio se krajem X. stoljeća u Tržiću, naselju na otoku Lošinju, nasuprot Osoru, naselju na otoku Cresu, na prevlaci Cresa i Lošinja. Postao je osorskim biskupom oko 1018. Važan je za razvoj Crkve i društva na kvarnerskom području početkom XI. stoljeća. Kulturni i narodni preporoditelj, dao je sagraditi samostan svetog Petra za muškarce i samostan svete Marije od milosti za žene. Osor je postao jaki glagoljaški centar. Biskupovao je do 1042., a tada se morao odreći biskupske službe. Zbog svojeg svetog i revnog života bio je prognan od strane oholih osorskih plemića pa se morao skloniti u jednu špilju na vrhu Osorščice, na sjevernom dijelu Lošinja. Ta špilja postoji i danas te nosi Gaudencijevo ime. Tamo je Gaudencije boravio godinu dana i činio pokoru. Isprosio je od dragog Boga milost da na otocima Cresu i Lošinju nema više zmija otrovnica. Povukao se potom u tišinu samostana Santa Maria di Portonovo, kod Ancone (Marche), gdje je neko vrijeme boravio zajedno sa svetim Petrom Damianijem. Spominje se kao benediktinski redovnik, sljedbenik svetog Romualda i utemeljitelj samostana po uzoru na zapadno monaštvo.

Podatke o svetom Gaudenciju nalazimo i u epistolariju svetog Petra Damianija. Tamo doznajemo da je osorski bisup Gaudencije bio prisiljen odstupiti jer je odbio vjenčati plemićki par koji je bio u krvnom srodstvu. Sveti Petar Damiani piše i ovo: „Časni Gaudencije, osorski biskup, čijeg sam slatkoću prijateljstva i ja uživao, po kojem je Bog učinio veliko čudo, napustio je biskupsku službu, te otploviviši iz slavenskog kraljevstva, pristao uz obalu Ancone. Ondje je nedaleko od grada živio dvije godine i sretno preminuo." Prema drugim izvorima Gaudencije je već 1032. putovao u Rim kako bi skinuo ljagu sa svojega imena, a na povratku u Osor razbolio se i zaustavio se zbog oporavka u Anconi. Sveti Gaudencije umro je 31. svibnja 1044. u Anconi.

Sveti Gaudencije Osorski - kapela u Osoru

Prema legendi, njegovi posmrtni ostaci vratili su se u Osor na čudesan način, nakon gotovo stotinu godina. Sva zvona u gradu zazvonila su sama od sebe rano prije zore. Ispod gradskih zidina u moru je plutala drvena škrinja, u kojoj se nalazio željezni kovčeg s tijelom svetog Gaudencija. Crkva svetog Gaudencija u Osoru sagrađana je u XIV. stoljeću, nakon pustošenja Genovežana. Pročelje crkvice okrenuto je prema zapadnim vratima. Sveti Gaudencije je zaštitnik grada Osora i otoka Cresa.

Sveti Annibale Maria di Francia

Sveti Annibale Maria di Francia, talijanski svećenik, utemeljitelj rogacionista, rođen je 5. srpnja 1851. u talijanskom gradu Messini (sjeveroistočna Sicilija), kao treće od četvero djece Francesca dei marchesi di Santa Caterina dello Ionio, papinskog vicekonzula, počasnog kapetana kraljevske  mornarice i njegove supruge Anne Toscano dei marchesi di Montanaro. U ranom djetinjstvu ostao je bez oca i od malih nogu u sebi nosio iskrenu pobožnost prema euharistiji i Blaženoj Djevici Mariji. Školovao se od sedme godine u cistercitskom kolegiju svetog Nikole u Messini, u kojem je predavao njegov stric, cistercitski redovnik Raffaele di Francia. Jedan od njegovih učitelja bio je poznati sicilijanski pjesnik Felice Bisazza. Sa sedamnaest godina Annibale se opredijelio za duhovno zvanje, a za svećenika je zaređen 16. ožujka 1878. Nakon razgovora sa svojim biskupom Giuseppeom Guarinom otišao je živjeti u „geto“, u najsiromašnije područje Messine, u četvrt Avignone. Sve svoje snage usmjerio je u korist nevoljnika i siromaha. Svojim misionarskim duhom želio je zagrliti svu siročad i sve siromahe Messine i svijeta. Na poticaj svetog Ivana Bosca otvorio je večernju školu za dječake i dnevni vrtić za djevojčice od pet do osam godina. Osnovao je 1882. prvo sirotište i nazvao ga po svetom Antunu Padovanskom, nakon toga i mnoga druga, poznata pod nazivom „Antonijanska sirotišta“ („Orfanotrofi Antoniani“). Njemu nije bilo važno da djeca u njegovim ustanovama dobiju samo hranu nego moralni i vjerski odgoj.

Kako bi ostvario svoje ideale, otac di Francia utemeljio je dvije kongregacije. Osnovao je 1887. Kćeri Božanske revnosti (Figle del Divino Zelo), a 16. svibnja 1897. družbu Rogacionista Srca Isusovog (Rogazionisti del Cuore di Gesù), za laike i svećenike. Riječ „rogacionist“ potječe od latinskog „rogare“ što znači „moliti“. Duhovnost te družbe usmjerena je na riječi Isusa Krista u evanđeljima: „Žetva je bogata, ali poslenika malo. Zato molite gospodara žetve da pošalje poslenike u žetvu svoju.“ Otac Annibale bio je baš taj radnik i svećenik iz evanđelja. Apostol molitve za duhovna zvanja, otac siromaha i siročadi, pokrenuo je 1908. mjesečnik „Bog i bližnji“ („Dio e il Prossimo“), koji je dosegao nakladu od pola milijuna primjeraka, s vjernim čitateljima na pet kontinenata. Već su ga za života smatrali svecem. Preminuo je 1. lipnja 1927. u Messini, a pokopan je u svojem svetištu, crkvi svetog Antuna u Messini. Kad je umro, ljudi su govorili: „Usnuo je svetac!“ Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 7. listopada 1990, a svetim 16. svibnja 2004. Njegove kongregacije djeluju i danas diljem svijeta, na pet kontinenata (Europa, Južna i Sjeverna Amerika, Afrika, Azija, Oceanija), te slijede ideje svojeg osnivača u brojnim školama i sirotištima, vodeći brigu o siromasima, nemoćnima, gluhim i nijemim osobama, trudnim djevojkama i samohranim majkama. Družba rogacionista imala je godine 2008. 70 kuća, 420 članova, od toga 278 svećenika, a družba Kćeri Božanske revnosti imala je godine 2005. 604 redovnice u 74 kuća. Sveti Annibale Maria di Francia zaštitnik je siročadi, siromaha, sirotišta i grada Messine. Njegov mlađi brat, svećenik Francesco Maria di Francia (1853-1913), osnivač družbe Kapucinki Presvetog Srca Isusovog, proglašen je 2019. časnim slugom Božjim.

 

Svi datumi

  • Utorak, 1. Lipanj 2021. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.