NaslovnaSvetac danaLipanjSveti Marcelin i Petar, sveta Blandina i sveti Eugen

Sveti Marcelin i Petar, sveta Blandina i sveti Eugen

Lipanj
Srijeda, 2. Lipanj 2021. 00:00

sveti_marcelin_i_petar

Danas slavimo svete Marcelina i Petra (latinski Marcellinus i Petrus Exorcista), rimske mučenike iz IV. stoljeća. Bili su rimski građani i klerici rimske Crkve. Marcelin je bio svećenik, a Petar egzorcist. Bliski suradnici u naviještanju Radosne vijesti, mučeni su godine 304., u vrijeme Dioklecijanova progonstva. O njihovom mučeništvu izvještava papa Damaz.

sveti_marcelin_i_petar_3

On svjedoči da je o tom mučeništvu slušao još kao dječak od njihovog krvnika. Prema legendi u zatvoru su na kršćanstvo obratili svoga tamničara i njegovu obitelj. Sudac Severus ili Serenus odredio je da ih pogube u jednoj šumi i da im se mora zamesti svaki trag. Odrubljena im je glava na mjestu zvanom Silva Nigra (Crna šuma), nedaleko Rima. Morali su si sami iskopati grob, u kojem su ostali sve dok ga nije otkrila pobožna Rimljanka Lucilla, koja ih je dala otkopati i prenijeti na drugo mjesto.


Njihov grob se štuje na starom rimskom groblju na Labikanskoj cesti, a relikvije im se čuvaju i u njemačkom gradu Seligenstadtu (Hessen). Druga bazilika u čast svetima Marcelinu i Petru podignuta je oko 595. i nalazi se na novoj Labikanskoj cesti. Njihova se imena spominju u prvoj euharistijskoj molitvi. Posvećene su im mnoge župe i crkve.

Sveta Blandina

Sveta Blandina (francuski Blandine), galska mučenica iz II. stoljeća, dala je život za Krista Gospodina u vrijeme vladavine cara Marka Aurelija. Rimljani su uz rijeke Rhônu i Saônu oko 43. osnovali grad Lugdunum, iz kojeg se kasnije razvio francuski velegrad Lyon. Tamo je rano stiglo kršćanstvo, koje je Crkvi dalo mnogo slavnih mučenika. Među njima je i sveta Blandina, koja je postala žrtvom progona što se 177. žestoko okomio na kršćane u Lyonu. O njoj najviše doznajemo iz pisma Crkve u Lyonu, upućenog Crkvi u Maloj Aziji. To svjedočanstvo preuzeo je i rimski povjesničar Euzebije iz Cezareje u svojoj „Crkvenoj povijesti".

Blandina je bila ropkinja, rođena u Lyonu oko 162. godine. Uhvaćena je kao kršćanka zajedno sa svojom gospodaricom i još 45 lyonskih kršćana. Optužili su ih pored ostalog i za kanibalizam. Kršćani su strepili da će se mlada, nježna djevojka prestrašiti muka i otpasti od vjere. Blandina je pokazala nevjerojatnu hrabrost i u mukama neprestano ponavljala: „Kršćanka sam i među nama nema nikakvog zla". Kad su je prvi put doveli u amfiteatar i objesili je na mučilo u obliku križa, molila je na sav glas pa su je i divlje zvijeri poštedjele.


Preživjela je najgroznije moguće muke. Zatim su pred nju dopremili kršćane koji su preživjeli razne muke pa je bila prisiljena promatrati njihovo daljnje mučenje i ubijanje. Nije se uplašila ni tada, a kad je na mučilištu ostala posve sama, krvnici su sav svoj bijes usmjerili na nju. Zavezali su je u mrežu i stavili pred razjarenog bika, koji ju je više puta bacio u zrak. Tada su je mučitelji dokrajčili mačem, spalili njezino tijelo i pepeo bacili u rijeku Rhônu. Dogodilo se to u Lyonu, u kolovozu 177. godine. Mučeništvo svete Blandine ispunilo je čuđenjem i divljenjem i same krvnike. Priznali su da nikada nijedna žena nije podnijela tako hrabro tolike okrutne muke. Svetu Blandinu Crkva slavi zajedno s ostalim lyonskim mučenicima. Njezine relikvije čuvaju se u crkvi Saint-Leu u francuskom gradu Amiensu (Pikardija). Zaštitnica je djevojaka, služavki, ropkinja, lažno optuženih ljudi, žrtava mučenja, grada Lyona te mnogih naselja, župa, crkava i kapela širom svijeta.

Sveti Eugen 

Sveti Eugen (Eugenius. Eugenio) I, 75. rimski papa, vladao je Crkvom od 654. do 657. Rođeni Rimljanin, sin Rufinijana, u mladosti se zaredio i obavljao niz crkvenih dužnosti. Bio je na glasu kao plemenit i pobožan čovjek, prijatelj siromaha. Bizantske vlasti uhitile su 18. lipnja 653. papu Martina I. jer je protivno volji cara Konstansa II. sazvao Lateranski sabor na kojem je osuđen monoteletizam (kristološko naučavanje prema kojem Krist ima doduše dvije naravi, božansku i čovječju, ali samo jednu volju i djelovanje). Martin I. odveden je u Carigrad gdje je mučen, osuđen i prognan na Krim. Rimski kler izabrao je 10. kolovoza 654. za novog papu Martinovog namjesnika Eugena jer je car želio na čelu Crkve čovjeka koji će biti privržen njegovoj politici.

Papa Eugen bio je čovjek kompromisa, odmjeren i razborit. On se nije htio otvoreno suprotstaviti ni caru Konstansu II. ni carigradskom patrijarhu Petru koji je bio proglašen heretikom. S druge strane, papa Eugen nikad nije pristao ni na herezu. Kad je patrijarh Petar uputio Eugenu pismo u kojem zastupa svoje heretičke ideje, odbacili su ga u Rimu i papa i kler i puk. Taj je postupak razljutio carigradski dvor pa bi Eugen I. sigurno podijelio sudbinu svojeg prethodnika Martina I. da to nije spriječila njegova smrt. Umro je na današnji dan, 2. lipnja 657, u Rimu i pokopan u crkvi svetog Petra. Za svoje vladavine zaredio je 21 biskupa za službu u različitim dijelovima svijeta.

 

Svi datumi

  • Srijeda, 2. Lipanj 2021. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.