NaslovnaSvetac danaSrpanjSveta Marija Goretti, blažena Marija Terezija Ledóchowska i

Sveta Marija Goretti, blažena Marija Terezija Ledóchowska i blaženi Metoděj Dominik Trčka

Srpanj
Utorak, 6. Srpanj 2021. 00:00

sveta_marija_goretti

Današnja je sveta zaštitnica Marija (Maria) Teresa Goretti, talijanska djevojčica mučenica. Rođena je 16. listopada 1890. u gradiću Corinaldu (provincija Ancona, Marche) u siromašnoj seljačkoj obitelji. Njezini su roditelji preselili u Ferriere di Conca, nedaleko Nettuna u Laziju, gdje su zajedno s udovcem Giovannijem Serenellijem i njegovim sinom Alessandrom uzeli u zakup jedan posjed. Marijin otac Luigi umro je od malarije i ostavio za sobom udovicu sa šestero nejake djece, od kojih je Marija bila najstarija djevojčica, a u vrijeme očeve smrti imala je samo devet godina. Dok je majka Assunta radila na posjedu, Marija je poput odrasle osobe brinula za kućanstvo, mlađu braću i sestre, a morala je kuhati, šivati, pospremati i za svoju obitelj i za Serenellijeve.

Bila je pobožna djevojčica, često s krunicom u ruci. Devetnaestgodišnji Alessandro Serenelli divlje se zaljubio u lijepu 12-godišnju djevojku, napastovao ju neprekidno i pokušao ju silovati. Marija mu se oprla nadzemaljskom snagom, ali je nakon toga provodila dane u velikom strahu i tjeskobi. Zamolila je majku da je nikada ne ostavlja samu, ali ona to nije ozbiljno shvatila i nije vjerovala da bi se moglo raditi o nekoj većoj opasnosti. Dana 5. srpnja 1902. Alessandro ju je zatekao u kući samu i navalio na nju. Branila se i otimala poput ranjene lavice, a onda je on zgrabio nož i zadao joj 14 velikih rana. Ostavio ju je u lokvi krvi i pobjegao. Smrtno ranjena, Marija je preminula idućeg dana, 6. srpnja 1902., u bolnici u Nettunu. Držeći u ruci križ i Gospinu medaljicu poručila je svojem ubojici: „Opraštam ti i želim da dođeš u nebo".


Alessandro Serenelli osuđen je na 30 godina zatvora s prisilnim radom. Jedne noći u snu je vidio Mariju kako odjevena u bijelo bere cvijeće i pruža mu naramak ljiljana, koji su izgorjeli u njegovim rukama. Nakon toga se posve promijenio i postao raskajani obraćenik te je iz zatvora pušten 2 godine prije vremena. Na Božić 1937. uputio se u Corinaldo i zatražio oprost od Marijine majke Assunte. Majka mu je odgovorila: „Kad ti je oprostila moja kćerka, kako ti ja ne bih mogla oprostiti?" Toga dana, Serenelli je zajedno s Marijinom braćom pristupio svetoj pričesti. Ostatak života proveo je kao vratar jednog kapucinskog samostana. Papa Pio XII. proglasio je Mariju Goretti 1947. blaženom, a 1950. svetom. Uz pola milijuna vjernika, toj svečanosti bila je nazočna i mama Assunta te Marijina braća i sestre. Zaštitnica je mladeži, djece, djevojaka, tinejdžerki, siromaha, roditelja, mučenika, žrtava silovanja i zločina, oprosta i čistoće, te mnogih naselja, učilišta, župa i crkava diljem svijeta.

Blažena Marija Terezija Ledóchowska

Blažena Marija Terezija (Maria Teresa) Ledóchowska, poljska redovnica i misionarka, utemeljiteljica Sestara misionarki svetog Petra Clavera, „majka afričkih misija", rođena je 29. travnja 1863. u austrijskom gradiću Loosdorfu (Donja Austrija), u vrlo pobožnoj obitelji, kao najstarije od sedmero djece poljskog plemića Antonija Augusta Ledóchowskog i Austrijanke Josephine Salis-Zizers. Njezina mlađa sestra je sveta Uršula (Urszula) Ledóchowska (1865.-1939.), o kojoj pišemo u prilogu od 29. svibnja, a mlađi brat Włodzimierz Ledóchowski (1866.-1942.) bio je 26. general Družbe Isusove. Obitelj se 1883. preselila u Poljsku, na očevo imanje u Lipnici Dolnoj (Malopoljsko vojvodstvo), gdje je on 1885. preminuo od malih boginja. I Maria Teresa tada je oboljela od malih boginja i jedva preživjela.

Brigu o majci i djeci preuzeo je pokojnikov brat, kardinal Mieczysław Halka Ledóchowski (1822.-1902.). Od 1885. do 1890. Maria Teresa bila je dama na dvoru toskanske nadvojvotkinje Alice u Salzburgu. Susrela se 1886. sa sestrama franjevkama, Marijinim misionarkama, i taj susret probudio je u njoj silnu želju da se posveti službi Božjoj. Njezin stric, kardinal Mieczysław Ledóchowski, tada pročelnik Zbora za širenje vjere u Rimu, ohrabrio ju je i podržao u tom naumu. Veliki utjecaj na njezino djelovanje imao je i francuski kardinal Charles Lavigerie, primas Afrike. Maria Teresa bila je vrlo darovita spisateljica, a svoje pero stavila je potpuno u službu Krista Gospodina. Započela je objavljivati tekstove o misijama, problemima crne Afrike i pokretu protiv ropstva i prljave trgovine robljem. Pokrenula je misijski časopis „Jeka iz Afrike", tiskan na mnogim jezicima. Napustila je 1891. službu dvorske dame i nastanila se kod Sestara milosrdnica u Salzburgu.

Osnovala je 1893. družbu Sestara misionarki svetog Petra Clavera te kao prva članica i poglavarica družbe položila 8. rujna 1897. u Salzburgu redovničke zavjete. Mnogo je putovala diljem Europe, tiskala brošure i knjige, držala brojne konferencije i predavanja na euharistijskim kongresima. Mnoge katoličke organizacije zagrijala je za misije. Organizirala je 1900. u Beču kongres protiv ropstva, a generalnu kuću svoje družbe premjestila u Rim, središte kršćanstva. Iako nikada nije posjetila Afriku, prozvana je „majkom Afrikanaca" i „majkom afričkih misija". Bila je plemenita duša, iskrena i jednostavna. Preminula je u Rimu na današnji dan, 6. srpnja 1922., a njezine relikvije čuvaju se u matičnoj kući družbe svetog Petra Clavera. Blaženom ju je 19. listopada 1975. proglasio papa Pavao VI. Njezina družba, Sestre misionarke svetog Petra Clavera, djeluju i danas uspješno u 23 zemlje, u 42 kuće, na pet kontinenata.

Blaženi Metoděj Dominik Trčka

Blaženi Metoděj (Metod) Dominik Trčka, češki i slovački svećenik, redovnik redemptorist i mučenik, rođen je 6. srpnja 1886. u naselju Frýdlant nad Ostravicí (okrug Frýdek-Místek, Moravskoslezský kraj, sjeveroistok Republike Češke), kao posljednje od sedmero djece Tomáša Trčke i Františke Šterbove. Školovao se u Místeku i u redemptorističkoj gimnaziji u  Červenki (Olomoucký kraj). Ušao je 1902. u redemptoristički red, a redovničke zavjete položio 25. kolovoza 1904. Boravio je u samostanu u Obořištu (okrug Příbram) i nastavio sa studijem filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen 17. srpnja 1910. u Pragu. Djelovao je kao pučki misionar po češkim i moravskim župama. U vrijeme I. svjetskog rata vodio je brigu o Hrvatima i Slovencima, posebno o izbjeglicama, dezerterima i ranjenicima, koji su se zatekli na galicijskom ratištu. Od 1919. prešao je uz odobrenje nadležnih poglavara na grkokatolički obred (školovao se u Lavovu) i djelovao kao grkokatolički svećenik u istočnoj Slovačkoj. Službovao je najprije u Haliču (okrug Lučenec, Banskobystrický kraj, središnja Slovačka), a od 1921. u Stropkovu (Prešovský kraj, sjeveroistočna Slovačka). Osnovao je 1931. grkokatolički redemptoristički samostan u gradu Michalovce (Košický kraj, istočna Slovačka), čiji je poglavar bio do 1942. Tada je tamo podignuta i prekrasna grkokatolička crkva Svetog Duha. Otac Metod Trčka osnivao je nove samostane i osobito vodio brigu o školovanju mladih redemptorista.

U ožujku 1935. imenovan je apostolskim vizitatorom redovnica bazilijanki u Prešovu i Užhorodu. Postao je 23. ožujka 1946. zamjenik provincijala slovačkih redemptorista. Komunističke vlasti zabranile su 14. travnja 1950. djelovanje svih redovnika u Čehoslovačkoj i zatvorile ih u koncentracijske logore. Otac Trčka je uhićen te sustavno mučen i zlostavljan. Na montiranom procesu optužen je za suradnju s biskupom Gojdičem (pišemo o njemu u prilogu od 4. studenoga) i osuđen 21. travnja 1952. na 12 godina zatvora. Slali su ga iz zatvora u zatvor, a od 1958. bio je zatvoren u Leopoldovu (okrug Hlohovec, Trnavský kraj, zapadna Slovačka). Strpali su ga u hladnu samicu zbog pjevanja božićnih pjesama i lišili ga hrane pa je obolio od upale pluća. Preminuo je 23. ožujka 1959. u zatvoru u Leopoldovu. Pokopan je na zatvorskom groblju, a nakon obnove djelovanja grkokatolika u Čehoslovačkoj njegovo tijelo počiva od 17. listopada 1969. u grkokatoličkoj bazilici Svetog Duha u Michalovcima. Blaženim ga je 4. studenog 2001. proglasio papa Ivan Pavao II.

 

Svi datumi

  • Utorak, 6. Srpanj 2021. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.