NaslovnaSvetac danaBlaženi Ivan Duns Scot i sveti Adeodat I.

Blaženi Ivan Duns Scot i sveti Adeodat I.

Studeni
Četvrtak, 8. Studeni 2018.

blazeni_ivan_duns_scot

Današnji zaštitnik je blaženi Ivan Duns Scot (Johannes Duns Scotus), veliki škotski teolog i filozof. Franjevac, nazvan "Doctor subtilis" ("profinjeni, oštroumni naučitelj"), rodio se oko 1265. u škotskom gradu Dunsu (Berwickshire). Sin bogatog farmera, školovao se kod franjevaca u škotskom gradu Dumfriesu, a za svećenika je zaređen 1291. u engleskom gradu Northamptonu. Glavni predstavnik franjevačke skolastičke škole, studirao je u Oxfordu i Parizu, predavao u Oxfordu i Cambridgeu od 1297. do 1301., od 1302. naučavao i doktorirao u Parizu. Jedan od najvećih srednjovjekovnih mislilaca, tvrdio je da se crkveno učenje ne može svesti u znanstveni sustav i da se vjerske dogme ne mogu logički dokazati. Isticao je sveopću nazočnost Isusa Krista i dokazivao prednost ljubavi nad znanjem. Vjerovanje nije po njemu čin uma, već odluka volje, a teologija je samo praktično učenje.

Kao nominalist smatrao je da objektivno postoje samo pojedinačne stvari, materija postoji i bez oblika i prethodi mu, a preko oblika dobiva stvarnost. U spoznajnoj teoriji polazio je od osjeta, vjerovao je da se tek intelektom dolazi do prave spoznaje, a u etici je bio relativist. Po njemu je prvi iskonski Božji čin ljubav, Bog je u sebi bitno ljubav, a druga bića je stvorio ne nužno, nego zato što je htio s njima podijeliti u najvišem stupnju svoju ljubav. Premda jedan od vodećih skolastičara, začetnik skolastičkog smjera i škole, navijestio je novovjekovnu kritičku misao.

blazeni_ivan_duns_scot_2

Posljednja velika figura zlatnoga doba srednjovjekovne filozofije, nadasve logičar i metafizičar, posjedovao je veliku sklonost prema matematici i znanosti. Tu je ključ njegova misaonog sustava kojim je tako obilno obogatio filozofsku i teološku baštinu svoga vremena. Cjelokupna njegova djela izdao je prvi puta 1639. irski franjevac, povjesničar Luke Wadding, a brojne komentare objavio je hrvatski mariolog Karlo Balić. Od njegovih brojnih djela (mnoga su izgubljena) ističu se "Oxfordski komentari", "Različita pitanja i rasprave", "Analitičke rasprave iz metafizike" i "Traktat o prvom počelu". Glasovit je i po obrani i promicanju istine o bezgrešnom začeću. Tvrdio je kako je Marijino začeće slobodno od istočnoga grijeha, po milosti Kristovoj, kojom je ona unaprijed očuvana od grijeha, zbog budućeg Bogomajčinstva. Preminuo je na današnji dan 1308. u Kölnu. Franjevci su ga oduvijek štovali kao blaženika, a papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1993., nazivajući ga "radosnim navjestiteljem utjelovljene Riječi i braniteljem Marijina bezgrešnog začeća".

sveti_adeodat

Sveti Adeodat I.

Papa Adeodat (Adeodatus, Deusdedit, Deodatus) I. upravljao je Crkvom od 615. do 618., kao 68. papa u povijesti. Mjesecima su trajale razmirice oko vjerskih pitanja i izbora novog pape. Konačno je 19. listopada 615. izabran sin podđakona Stjepana, Rimljanin, školovan u rimskom samostanu svetog Erazma. Prije izbora za papu obavljao je svećeničku službu 40 godina. Uveo je na svoje službene spise i poslanice olovne pečate, bule (bullae). Tako se uvriježio i termin „papinska bula". Sačuvana je jedna bula iz njegovog vremena, na kojoj je prikazan Dobri pastir među svojim ovcama, ispod toga su upisana slova alfa i omega, a na poleđini stoji natpis: Deusdedit Papae.

Djelovao je u vrijeme ratnih sukoba Longobarda i Bizantinaca. Podržavao je svećenike koji su trpjeli zbog političkih previranja u Ravenni i Napulju. Po nekim izvorima bio je monah, benediktinac. Podupirao je obnovu i neovisnost osiromašenog i obespravljenog svjetovnog klera. Prekinuo je praksu svojeg prethodnika Bonifacija IV., koji je papinske administrativne službe povjeravao samo monasima. I sam je zaredio 14 svećenika, kao prvi papa nakon Grgura I. Nakon potresa Rimom su harale kuga, šuga i guba, a papa Adeodat neumorno je obilazio i tješio bolesnike i postradale. Poznat je i po čudesnom ozdravljenju jednog gubavca kojeg je izliječio poljupcem. Oporučno je ostavio svojim svećenicima znatnu svotu novca. Preminuo je na današnji dan, 8. studenoga 618., a pokopan je u kripti bazilike svetog Petra u Rimu.

 

Svi datumi

  • Četvrtak, 8. Studeni 2018.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.