NaslovnaSvetac danaSveti Ivan Leonardi, sveti Dionizije Pariški i sveti Abraham,

Sveti Ivan Leonardi, sveti Dionizije Pariški i sveti Abraham, patrijarh

Listopad
Ponedjeljak, 9. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ivan_leonardi

Današnji sveti zaštitnik Ivan (Giovanni) Leonardi rođen je 1541. u Diecimu kod Lucce (Toscana) kao najmlađi od sedmoro djece u imućnoj seljačkoj obitelji. Od 17. godine ljekarnički naučnik u Lucci, član laičke dominikanske bratovštine „Colombini", s 26 godina napustio je farmaciju, počeo studirati teologiju, a za svećenika je zaređen 1572. Sa skupinom prijatelja posvetio se pomaganju zatvorenicima, bolesnicima, siromasima i hodočasnicima. Osnovao je 1574. Kongregaciju klerika, družbu reformiranih svećenika, nazvanu kasnije Red regularnih klerika Majke Božje (leonardini), koju je 1595. potvrdio papa Klement VIII., a djeluje i danas.

Družba je iznad svega širila pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, pobožnost klanjanja Presvetom sakramentu („Četrdeset sati") i često primanje Svete pričesti.

Vrsni i omiljeni propovjednik i ispovjednik, naročito se posvetio poučavanju vjeronauka za djecu i odrasle u svim gradskim crkvama. Od 1587. djelovao je u Rimu, gdje ga je srdačno dočekao papa Grgur XIII. i gdje se sprijateljio sa svetim Filipom Nerijem, koji mu je prepustio svoju kuću i poklonio mu svog ljubimca mačka. Papa Klement VIII. imenovao ga je 1596. vizitatorom i povjerenikom u benediktinskim samostanima te posrednikom u raznim delikatnim misijama.

sveti_ivan_leonardi_2

Veliki crkveni obnovitelj, jedan od osnivača Kongregacije za širenje vjere, ostavio je iza sebe i brojna teološka djela. Preminuo je na današnji dan, 9. listopada 1609. u Rimu. Blaženim ga je proglasio 1861. papa Pio IX., a svetim 1938. papa Pio XI. Posvećene su mu brojne talijanske župe i crkve. Zaštitnik je farmaceuta.

Sveti Dionizije Pariški

Današnji sveti zaštitnik je i Dionizije Pariški (latinski Dionysius, francuski Denis de Paris, talijanski Dionigi di Parigi, engleski Denis ili Dennis), prvi biskup i apostol Pariza, misionar i mučenik. Dionizija je, prema svjedočanstvu franačkog povjesničara i biskupa Grgura Tourskog, sredinom III. stoljeća papa Fabijan poslao u Galiju da tamo naviješta evanđelje. Kao misionar zatekao se u malo poznatom galoromanskom naselju zvanom Lutetia Parisiorum, iz kojeg se kasnije razvio grad Pariz. Sjedište njegove misije nalazilo se na otoku Île de la Cité, u rijeci Seini. Osim u Parizu djelovao je kao misionar i na području Chartresa, Senlisa, Meauxa i Kölna. Njegovo uspješno djelovanje urodilo je mnogobrojnim obraćenjima i razbjesnilo tamošnje pogane. Za Valerijanova progonstva Dionizije je zajedno sa svojim drugovima, svetim Rustikom, svećenikom, i svetim Eleuterijem, đakonom, stradao oko 258. mučeničkom smrću. Podvrgnuti su groznim mukama, a potom bačeni divljim zvijerima, ali one im nisu nimalo naudile. Odrubljene su im glave, a tijela bačena u rijeku Seinu. Kršćani, predvođeni pobožnom ženom Catullom, izvukli su Dionizijevo tijelo iz rijeke i pokopali ga noću, šest kilometara izvan naselja.


Već je sveta Genoveva s pariškim pukom započela godine 495. gradnju crkve na mučenikovom grobu, a merovinški kralj Dagobert dovršio je oko 636. podizanje glasovite benediktinske opatije Saint-Denis. Svetog Dionizija Pariškog miješaju ponekad sa svetim Dionizijem Areopagitom iz Atene, kojeg je na kršćanstvo obratio sveti Pavao. Razvojem Pariza i njegovim sve većim značajem širio se i kult njegovog prvog biskupa, svetog Dionizija. Postao je zaštitnikom Franačkog carstva, a uvršten je i među četrnaest svetih pomoćnika u nevolji. Ikonografi ga često prikazuju kako u rukama drži svoju odrubljenu glavu te kako s mjesta svoje smrti, najvišeg pariškog brda, današnjeg Montmartrea („planine mučenika"), odlazi prema mjestu svojeg pokopa, današnjem Saint-Denisu. Dionizijev lik nalazio se i na ratnim zastavama francuskih kraljeva, a francuske čete često su koristile ratni poklič „Saint Denis!". Crkva ga slavi već od godine 800., a njegovu svetkovinu uvrstio je u rimski kalendar 1568. papa Pio V. Zazivaju ga kod glavobolje, bjesnoće i sukoba, a zaštitnik je Pariza, Francuske i opsjednutih osoba. Naročito svečano slavi se u Parizu. Posvećena su mu mnoga naselja, župe, crkve, kapele i oltari diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Dijaneš kod Vrbovca, oltar u crkvi svete Katarine u Zagrebu).

Sretan imendan želimo svim našim Dionizima i Denisima!

Sveti Abraham, patrijarh

Abraham, prvi židovski patrijarh, starozavjetni junak, otac svih vjernika u pravoga Boga, živio je u ranom II. tisućljeću prije Krista. Utemeljitelj židovstva i praotac triju monoteističkih religija, židovske, kršćanske i islamske, prema Bibliji prvotno se zvao Abram (otac uzvišeni). Novo ime Abraham (otac mnogim narodima) dao mu je svemogući Bog (Jahve). U Kuranu je nazvan Ibrahim. Njegov životni put opisuje Stari zavjet (Post 11.27-25.11). Abraham, nomadski pastir, napustio je zavičaj Ur Kaldejski (Mezopotamija), jer mu je Bog obećao mnogobrojno potomstvo i zemlju. Nakon dugog lutanja spoznao je da je to Kanaan (Palestina). Obećanje potomstva također je bilo upitno jer mu je žena Sara bila neplodna. No ipak, u odmakloj dobi rodila je sina Izaka. Abraham ga je na Božji poziv bio spreman žrtvovati, a njegovu vjernost Bog je nagradio ispunjenjem obećanja. Jišmael (Izmael), sin Abrahama i sluškinje Hagare, protjeran je u pustinju i smatran je začetnikom Arapa. 

Abraham, kojeg Bog naziva prijateljem (Iz 41,8) i s kojim sklapa saveze, polazište je povijesti spasenja. Umjesto svijeta grijeha i nesklada, Bog je s Abrahamom zasnovao blagoslovljenu budućnost za čovječanstvo. Pretpostavlja se da je Abraham preminuo oko 1821. godine prije Krista, a živio je 175 godina. Prema Novom zavjetu od Abrahama potječe Isus Krist (Mt 1,2). Patrijarh Abraham čest je motiv u umjetnosti (npr. freske u rimskim katakombama, Andrej Rubljov, Caravaggio, Rembrandt) i književnosti (npr. „Abrahamova apokalipsa“, „Abrahamova oporuka“, prikazanje „Posvetilište Abramovo“ hrvatskog benediktinca Mavra Vetranovića).

 

Svi datumi

  • Ponedjeljak, 9. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).