NaslovnaSvetac danaSveti Ignacije Antiohijski i blaženi Contardo Ferrini

Sveti Ignacije Antiohijski i blaženi Contardo Ferrini

Listopad
Utorak, 17. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

sveti_ignacije_antiohijski

Danas slavimo svetog Ignacija Antiohijskog, starokršćanskog pisca, biskupa i mučenika, poznatog i pod nadimkom "Theophorus", "Bogonosac". Rodio se u Siriji oko 35. ili 50., vjerojatno kao poganin, i ubraja se u takozvane apostolske oce. Učenik je svetog Ivana Evanđelista i kao nasljednik svetog Petra i svetog Evodija treći biskup Antiohije (danas Antakya u južnoj Turskoj). Kao biskup morao se boriti protiv gnostika i njihovih dualističkih zabluda, a zajedno sa svojim stadom bio je na udaru Domicijanova progonstva.

Za cara Trajana osuđen je na smrt i odveden u Rim. Kako je brod koji je Ignacija vozio u Rim, pristajao u mnogim maloazijskim lukama, tamošnjim kršćanima pružila se prilika da pozdrave Kristovog mučenika, okovanog u lance. Na putu prema Rimu napisao je sedam glasovitih poslanica, upućenih različitim crkvama, od kojih je najpoznatija "Poslanica Rimljanima".

sveti_ignacije_antiohijski_2

Njegova pisma, kojima je hrabrio Kristove sljedbenike, spadaju među najstarija i najvažnija svjedočanstva o životu prve Crkve. Prvi je pisac koji je upotrijebio termin "katolička crkva", a Rimsku crkvu kao prvi biskup Istoka naziva "predstojnicom zajednice ljubavi". U Rimu je bačen pred lavove i mučenički preminuo u Colosseumu između 98. i 117. Po načinu na koji je mučen moglo bi se naslutiti da je potjecao iz klase robova. Prema legendi on je dijete, koje je Isus uzeo u zagrljaj i blagoslovio ga (Marko, 9, 36-37). Zaštitnik je crkava u istočnom Sredozemlju i sjevernoj Africi, a zazivaju ga osobe koje pate od bolesti grla.

Blaženi Contardo Ferrini

Blaženi Contardo Ferrini, talijanski profesor, znanstvenik i franjevački trećoredac, rođen je u Milanu 4. travnja 1859. u pobožnoj katoličkoj obitelji, kao sin profesora matematike Rinalda Ferrinija i Luigije Buccellati. Nakon završene srednje škole studirao je pravo na glasovitom sveučilištu u Paviji (Lombardija). Prijatelji i znanci nazivali su ga "sveti Alojzije". Profinjen i plemenit duh, često je molio, razmatrao i pričešćivao se, ali je volio i pjesništvo, prirodu, osobito planinarenje. Doktorirao je 1880. s tezom o važnosti Homerovih i Heziodovih djela u povijesti kaznenog prava. Za vrijeme studija naročito se bavio rimskim i bizantskim pravom. Dobio je stipendiju za studij u Berlinu i tamo se upoznao i sprijateljio s mnogim studentima. Posebno se divio političko-socijalnoj i karitativnoj djelatnosti njemačkih studenata. Nakon povratka u Italiju posvetio se proučavanju i predavanju rimskog prava, a kao vrhunski znanstvenik dobio je profesorsko mjesto na sveučilištu u Paviji. Neko vrijeme predavao je na sveučilištima u Messini i Modeni, ali se 1894. vratio u Paviju.

Djelovao je sve do smrti kao profesor na pavijskom fakultetu Almo Collegio Borromeo, iako je s roditeljima stanovao u Milanu. Uživao je velik ugled, a uspio je napisati i objaviti više od 200 studija, članaka i knjiga. Vodio je i svoj duhovni dnevnik, a njegova pisma puna su duha i Božjeg nadahnuća. Zanimali su ga i društveni problemi te je bio vrlo aktivan u karitativnim ustanovama, posebno u konferenciji svetog Vinka Paulskog. Njegov rodni grad Milano izabrao ga je 1895. za općinskog savjetnika. Profesor Ferrini naročito se zalagao za obveznu vjersku pouku u osnovnim školama. Zalagao se i za osnivanje katoličkih sveučilišta u Italiji. Franjevački trećoredac od 1886., bio je iznad svega čovjek molitve. Napisao je jednom: »Molim Boga da molitva nikad ne zamre na mojim ustima jer kad bi se to dogodilo, bio bi to za mene najcrnji dan.« U punom naponu snage i na vrhuncu znanstvenih postignuća razbolio se 1902. od tifusa, za vrijeme odmora na jezeru Lago Maggiore. Preminuo je na današnji dan, 17. listopada 1902., u Suni, naselju općine Verbanije (Pijemont). Njegovi suvremenici nazivali su ga "zvijezdom svetosti i znanosti". Relikvije Contarda Ferrinija počivaju u kripti Katoličkog sveučilišta Srca Isusovog u Milanu. Blaženim ga je 13. travnja 1947. proglasio papa Pio XII. Kad je proglašen blaženim, nazvali su ga „prvim svecem u fraku i kravati«. Zaštitnik je sveučilišta, profesora i proučavanja Homerovih djela.

 

Svi datumi

  • Utorak, 17. Listopad 2017. 00:00 - 23:59

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies).