NaslovnaSvetac danaSveta Margareta Ugarska i sveti Romedije

Sveta Margareta Ugarska i sveti Romedije

Siječanj
Četvrtak, 18. Siječanj 2018.

sveta_margareta_ugarska

Današnja sveta zaštitnica, Margareta (Margit) Ugarska, kraljevna i dominikanska redovnica, u velikoj mjeri vezana je i uz hrvatsku povijest. Rođena je 27. siječnja 1242. u hrvatskom gradu Klisu kao deveto od desetoro djece ugarsko-hrvatskog kralja Béle IV i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu. Tako je već 1245., prije četvrte godine, povjerena odgoju dominikanki u mađarskom gradu Veszprému.

U dvanaestoj godini položila je redovničke zavjete u Budimu, u samostanu što ga je na Zečjem otoku (Nyulak-szigete) usred Dunava za nju dao sagraditi njezin otac. Kad je odrasla, imala je nekoliko ponuda za udaju uz očevu privolu i papinsko odobrenje, ali nije željela napustiti samostan. Potpuno se posvetila Kristu, asketskom životu, služenju bolesnika i djelima milosrđa. Na glasu kao mističarka, mirotvorka i pokornica, na svakom koraku iskazivala je blagost i skromnost. Isticala se ustrajnom molitvom, strogom pokorom, ljubavlju prema euharistijskom otajstvu i Otkupiteljevoj muci te pobožnošću prema Duhu Svetome i Blaženoj Djevici Mariji.


Svoj život prikazala je kao žrtvu za oslobođenje svoga naroda i očevog kraljevstva od agresora s Istoka. Preminula je na današnji dan, 18. siječnja 1271., u dominikanskom samostanu na dunavskom otoku Margit-sziget usred Budimpešte, koji je po njoj i nazvan. Pripisuju joj se mnoga čuda i odmah nakon smrti vjernici su je počeli štovati kao sveticu, a njezin grob postao je mjestom pohoda mnoštva hodočasnika. Blaženom ju je 1789. proglasio papa Pio VI., a svetom 1943. papa Pio XII. Ne zaboravimo da je sveta Margit bila i hrvatska princeza te da je njezin otac, Béla IV., u znak zahvalnosti zbog pružanja utočišta i pomoći kad je bježao pred Tatarima, dodijelio povlasticu slobodnog kraljevskog grada zagrebačkom Gradecu, Samoboru, Križevcima i Jastrebarskom.

Sveti Romedije

Sveti Romedije (Romedius, Romedio, Remedius, Remegius), tirolski pustinjak, živio je u IV. i V. stoljeću. Bio je sin tirolskih grofova iz Thaura, u dolini rijeke Inn, blizu Innsbrucka. Već kao plemić živio je kreposno i pobožno. Na svojem dvoru držao je svećenika koji mu je čitao Sveto pismo i životopise svetaca. Jednog dana Romedije je čuo i ove Kristove riječi: „Ako zbilja želiš biti savršen, idi, prodaj što imaš i podaj novac siromasima, pa ćeš imati blago na nebesima! Onda dođi i slijedi me!" (Mt 19,21). Te su ga se riječi zaista dojmile i on ih je odlučio provesti u djelo. Svoj dvorac pretvorio je u samostansko naselje, a onda se uputio na hodočašće. Želio je posjetiti Isusovu zemaljsku domovinu, Palestinu. Na hodočašću su ga pratili njegovi prijatelji Abraham i David. Na svim svojim putovanjima nikada ne bi prošao kraj neke crkve, a da ne bi u nju svratio i pozdravio Spasitelja, prisutnoga u Euharistiji. Nakon povratka iz Palestine pošao je sa svojim pratiteljima u Rim, središte kršćanstva. Posjetili su grobove apostolskih prvaka Petra i Pavla i brojnih svetih mučenika. U Rimu su zamolili papu, kao Kristovog namjesnika na zemlji, za blagoslov i odobrenje da provode život kao pustinjaci. Papa im je uslišao molbu, vratili su se u svoj zavičaj i nastanili se u današnjem Trentinu/Južnom Tirolu, u dolini Nonsberg (Val di Non). Tamo je sveti Romedije desetljećima provodio pustinjački život, ispunjen molitvama i pokorničkim vježbama. Ljudi iz okolice dolazili su i tražili od njega pomoć u bolestima i nevoljama, a pripisuju mu se mnoga čudesa i ozdravljenja.

Uz njega su vezane mnoge legende, osobito ona o njegovom ljubimcu medvjedu. Romedije je namjeravao posjetiti prijatelja iz mladosti, svetog Vigilija, biskupa Trenta, ali je na putu njegovog konja napao i usmrtio medvjed. Romedije je toga medvjeda pripitomio i otada jahao na njemu. Preminuo je sredinom V. stoljeća, a uspomena na njega sačuvala se minulih stoljeća, osobito u Trentinu, Tirolu i Bavarskoj. Njegovu svetost potvrdio je 1907. i papa Pio X. Relikvije svetog Romedija čuvaju se u njegovom glasovitom svetištu iznad Sanzena (Sanzinnen am Nonsberg, Trentino).

Sveti Romedije - svetište u Sanzenu

Zazivaju ga kod nesretnih slučajeva, glavobolje, zubobolje, groznice i bolesti kostiju, kod opasnosti na moru, vatre, poplave i tuče, a zaštitnik je zatvorenika, zarobljenika, putnika i studenata teologije. Njemu u čast Trentino naročito štiti smeđe medvjede u Nacionalnom parku Adamello-Brenta, u blizini Romedijevog svetišta, a medvjede, namijenjene odstrelu, često otkupljuju ljubitelji životinjskog svijeta i poklanjaju ih svetištu.

 

Svi datumi

  • Četvrtak, 18. Siječanj 2018.

Powered by iCagenda

Idi na vrh

Kako bi smo vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Korištenjem naše stranice, pristajete na upotrebu kolačića.